O izborima za narodne poslanike

Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine (parlamentarni izbori) održavaju se svake četiri godine, koliko, prema Ustavu Republike Srbije, traje mandat jednog saziva Narodne skupštine. Osim ovih redovnih, mogući su i vanredni izbori, koji se sprovode kada Narodna skupština bude raspuštena ukazom predsednika Republike u slučajevima određenim Ustavom.

 

Predsednik Republike je dužan da raspusti Narodnu skupštinu ukoliko Narodna skupština ne izabere novu Vladu:

- u roku od 90 dana od dana konstituisanja novog saziva Narodne skupštine;

- u roku od 30 dana od izglasavanja nepoverenja Vladi;

- u roku od 30 dana od neizglasavanja poverenja Vladi;

- u roku od 30 dana od konstatacije ostavke predsednika Vlade na sednici Narodne skupštine.

Predsednik Republike može da raspusti Narodnu skupštinu ukoliko to predloži Vlada, s tim da taj predlog mora da bude obrazložen.

 

Izbore za narodne poslanike raspisuje predsednik Republike.

 

Redovne izbore predsednik Republike raspisuje 90 dana pre isteka mandata aktuelnog saziva Narodne skupštine.

 

Ukoliko se raspisuju vanredni izbori, predsednik Republike ih raspisuje istovremeno sa raspuštanjem Narodne skupštine.

 

Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proći manje od 45 ni više od 60 dana.

 

Narodni poslanici se biraju u Republici Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici, glasanjem za izbornu listu kandidata za narodne poslanike uz primenu proporcionalnog izbornog sistema. To zapravo znači da se poslanički mandati raspodeljuju izbornim listama srazmerno broju dobijenih glasova, a broj mandata koji pripada izbornim listama utvrđuje se primenom sistema najvećeg količnika.

 

Izbore sprovode Republička izborna komisija, lokalne izborne komisije i birački odbori.

 

Pravo da bira narodne poslanike i da bude biran za narodnog poslanika imaju punoletni državljani Republike Srbije nad kojima nije produženo roditeljsko pravo, odnosno koji nisu potpuno lišeni poslovne sposobnosti

 

Ostvarivanje izbornog prava je apsolutno slobodno. To znači da je svaki birač slobodan da odluči hoće li glasati i kako će glasati. Stoga, niko nema pravo da sprečava ili primorava birača da glasa, da ga poziva na odgovornost zbog toga što je glasao ili što nije glasao i da od njega traži da se izjasni za koga je glasao ili zašto nije glasao.

 

Izbornu listu može podneti politička stranka upisana u Registar političkih stranaka, koalicija političkih stranaka i grupa građana.

 

Izborna lista se podnosi neposredno Republičkoj izbornoj komisiji u pismenom i elektronskom obliku na propisanom obrascu najkasnije 20 dana pre dana glasanja.

 

Uz izbornu listu, svaki podnosilac je dužan da dostavi i zakonom propisanu dokumentaciju, kao i najmanje 10.000 pismenih izjava birača da podržavaju tu izbornu listu na obrascu koji propisuje Republička izborna komisija koje su overene pre isteka roka za podnošenje izborne liste i koje sadrže ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta za svakog birača. Jedini izuzetak je za izbornu listu nacionalne manjine za koju podnosilac izborne liste treba da dostavi 5.000 overenih izjava birača da podržavaju tu izbornu listu.

 

Na izbornoj listi može da bude najviše 250 kandidata, koliko se i bira narodnih poslanika. Na izbornoj listi mora biti najmanje 40% pripadnika manje zastupljenog pola, tako da među svakih pet kandidata po redosledu na listi (prvih pet mesta, drugih pet mesta i tako do kraja) moraju biti tri pripadnika jednog i dva pripadnika drugog pola.

 

Nazivi izbornih lista se na glasačkom listiću navode prema redosledu utvrđenom na zbirnoj izbornoj listi, odnosno po redosledu kojim su ispunile uslove za njihovo proglašenje od strane Republičke izborne komisije.

 

Svakom biraču se najkasnije pet dana pre dana glasanja dostavlja poziv za glasanje koji sadrži: dan i vreme glasanja, broj i adresu biračkog mesta i broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska. Ovaj poziv birač nije dužan da donese na biračko mesto i njemu se ne može uskratiti mogućnost da glasa samo zato što nema kod sebe taj poziv.

 

Na dan glasanja, biračka mesta se otvaraju u 7,00 časova, a zatvaraju u 20,00 časova. U toku tog vremena biračko mesto mora biti neprekidno otvoreno.

 

Glasanje se obavlja na biračkim mestima u Republici Srbiji, kao i na biračkim mestima u inostranstvu (po pravilu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Srbije).

 

Lokalne izborne komisije određuju biračka mesta na osnovu predloga opštinskih, odnosno gradskih uprava, dok Republička izborna komisija određuje samo biračka mesta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija na predlog ministarstva nadležnog za pravosuđe i biračka mesta u inostranstvu na predlog ministarstva nadležnog za spoljne poslove.

 

Birač glasa na biračkom mestu u zemlji prema prijavljenom prebivalištu, s tim da postoji mogućnost da, umesto u mestu prebivališta, birač glasa u mestu privremenog boravišta, o čemu mora da obavesti opštinu boravišta najkasnije pet dana pre dana zaključenja biračkog spiska, odnosno 20 dana pre dana glasanja.

 

Glasanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred naziva izborne liste za koju se glasa. Birač može da glasa samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića.

 

U raspodeli mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su koje su prešle tzv. izborni cenzus, odnosno dobile najmanje 3% glasova od broja birača koji su glasali. Od ovog pravila postoje dva izuzetka.

 

Prvi izuzetak su izborne liste koje imaju položaj izborne liste nacionalne manjine, a to su one izborne liste za koje je Republička izborna komisija utvrdila da je osnovni cilj njihovog podnošenja predstavljanje i zastupanje interesa nacionalne manjine, kao i zaštita i poboljšanje prava pripadnika nacionalne manjine, u skladu sa međunarodnim pravnim standardima. Ove izborne liste učestvuje u raspodeli mandata i onda kada dobiju manje od 3% glasova od broja birača koji su glasali, tako što se mandati raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika, a količnici izbornih lista nacionalnih manjina koje su osvojile manje od 3% glasova uvećavaju se za 35%, što, ipak, nije garancija da će im prilikom raspodele zaista pripasti poslanički mandat.

 

Drugi izuzetak je situacija u kojoj nijedna izborna lista nije dobila 3% glasova od broja birača koji su glasali, i tada sve izborne liste koje su dobile glasove mogu učestvovati u raspodeli mandata.

 

Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata koji je srazmeran broju dobijenih glasova.

 

Mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika (tzv. D`Ontov sistem), tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do 250. Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, a u obzir se uzima 250 najvećih količnika.

 

Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko se najvećih količnika koji joj pripadaju nalazi među 250 najvećih.

 

Republička izborna komisija u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja o rezultatima glasanja, koje donose lokalne izborne komisije za sva biračka mesta na njenoj teritoriji, donosi i objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije" ukupan izveštaj o rezultatima izbora za sva biračka mesta.

 

Republička izborna komisija u roku od deset dana od dana objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima izbora rešenjem dodeljuje mandate kandidatima za narodne poslanike po njihovom redosledu na izbornoj listi, počev od prvog kandidata sa izborne liste i izdaje uverenja o izboru za narodnog poslanika.

 

Mandat novog saziva Narodne skupštine počinje potvrđivanjem mandata najmanje dve trećine narodnih poslanika na prvoj sednici novoizabrane Narodne skupštine.